Pisanje
WWW stranica
WWW=World Wide Web. Nastao u CERNu, Internet protokol
koji je danas de-fakto standard za ponudu informacija na
Mrezi. Njegova najveca prednost je ta da omogucava
ostavljanje online podataka svakom korisniku.
URLovi
URL je Uniform Resource Locator. URL omogucuje prikaz
bilo koje (dobro, SKORO bilo koje) Internet usluge na
standardiziran nacin. Format URLa je
protokol://adresa/dodatni podaci
ili:
protokol://adresa:port/dodatni podaci
protokol
Najcesce
koristeni protokoli su http, ftp i telnet. http je standard
za www, omogucava prenosenje relativno velike kolicine
podataka u jednom smjeru (sa servera na klijent), uz
relativno malu komunikaciju u drugom smjeru. Normalnim
jezikom: kazes sto zelis, dobijes natrag hrpu podataka. ftp
protokol okogucava prijenos u oba smjera, iako za www
potrebe najcesce se koristi na isti nacin kao i http. Osim
toga je nesto sporiji. telnet sluzi za interaktivnu
komunikaciju (Mosaic tada otvara terminal).
adresa
Internet
adrese sastoje se ili od 4 dekadska broja odvojena tockama,
ili od 2 ili vise rijeci odvojenih tockama. Brojcani prikaz
adrese zove se IP broj, i to je osnovni prikaz stroja, ime
se konvertira u IP adresu prije uspostavljanja veze (tj.
student.math.hr se pretvara u 161.53.8.14 i tek onda
Mosaic/telnet/ftp pokusava pozvati masinu).
Imena strojeva tvore se na
slijedeci nacin: Zadnja rijec je drzava (.hr za Hrvatsku,
.au=Australija, .de=Njemacka, .at=Austrija, .uk=Velika
Britanija, .se=Svedska, .fi=Finska, .no=Norveska, to su
najvaznije) ili, za SAD, tip domene: .net=mrezni router,
.edu=sveuciliste, .com=firma, .org=besprofitna organizacija,
.gov=vlada. Predzadnja rijec je obicno organizacija. Jedna
ili vise rijeci prije toga oznacava konkretni stroj. Cesto
radi www.organizacija.domena (npr. www.ibm.com - IBMov
sluzbeni www site).
poddirektoriji
Pisu se
slicno kao pod UNIXom (na vecini hostova). Vazno je znati da
~ime znaci <home direktorij korisnika
ime>/public_html/ na standarnim UNIX serverima. Ovo znaci
da svaki user moze napraviti svoju stranicu. VAZNO: prvi
file sa stranicom (onaj koji se dobija sa
http://stroj/~korisnik) jest ~/public_html/index.html.
Pisanje
WWW stranica
Osnovna struktura WWW stranice
je:
<head>
<title> OVDJE DODJE NASLOV STRANICE </title>
</head>
<body>
OSTATAK TEKSTA
</body>
Pisanje WWW stranica moguce je
(i nije previse tesko) raditi rucno, iz bilo kojeg
text-editora. Text treba pisati u HTML formatu, koji se
sastoji od samog teksta dokumenta i tagova. HTML
tagovi su oblika <TAG>...</TAG>,
gdje '/' znaci prestanak vazenja taga. Slijede osnovne html
oznake:
<h1>
... </h1>
..
<h6> ... </h6>
Zaglavlja
html dokumenta. H1 je najvece zaglavlje (zgodno za naslov),
H6 je najmanje (ponekad sitnije od samog teksta).
<em>...</em>
Emphasize -
tekst ce biti prikazan u kurzivu. Ovo sluzi za
isticanje teksta.
<b>...</b>
Bold. Tekst
je prikazan masno. Ovo treba izbjegavati, buduci da
masni tekst jako privlaci oko.
<img
src="http://student.math.hr/~nenad/PPM/ppm/gifs/blueball.gif">
Ubaci sliku
na zadanom URLu. Slika ne mora biti u istom direktoriju, ne
mora biti ni na istoj masini. Rezultat ove komande izgledao
bi ovako:
<a
hre="http://student.math.hr/~nenad/htmltext/htmltext.html>
.... </A>
Postavi link
na neku drugu stranicu. Pritisak dugmeta na link ce
prikazati tu stranicu. Druga primjena linka jest stavljanje
ne-html fileova na stranice. Sve sto treba napraviti je
postaviti link na konkretni file, Mosaic se brine za ostalo.
<hr>
Ubacuje
horizontalnu liniju u tekst, dajuci separator medju
djelovima stranice. Napomena: previse horizontalnih linija,
bas kao i previse slika na stranici, jest znak loseg ukusa.
Osnove
rada sa slikama
Dva najvise koristena formata
slika su gif i jpeg. Svaki file sa slikom mora sadrzavati
barem dvije informacije: velicinu slike i boju za svaku
tocku na slici (tj. crvenu, zelenu, i plavu komponentu
boje). Formati se medjusobno razlikuju po nacinu na koji
pakuju te informacije. gif format snima sliku tako da
ogranici broj boja na najvise 256. Ovo daje fileove koji
nisu previse veliki, uz gubitak u kvaliteti. gif je
pogodniji za slike koje ce se pojavljivati na stranici,
jednostavno zato sto stariji programi za citanje www-a ne
podrzavaju jpeg.
Jpeg je slozen format - tj. slozen za objasnjavanje. Koristi
matematicke transformacije slike kako bi iz nje izbacio sve
sto oko ne zamjecuje - rezultat je da slika se slika obicno
svede na 1/20 polazne velicine. Ako ostavljate slike
dostupne iz linkova, jpeg je pravi format.
Za ovaj kolegij koristit ce se program xv. Pokrece se
komandom 'xv' iz shella. Desno dugme na prozoru otvara novi
prozor s komandama. Dugme LOAD ucitava sliku. Najvaznije
operacije sa slikom su sjecenje i promjena velicine.
Sjecenje se radi tako da se na slici srednjim dugmetom
izabere pravokutnik i zatim izabere opcija CROP. Velicina
slike sredi se tako da se promjeni velicina prozora sa
sliko. Na kraju, SAVE snima sliku.
Upotreba
ez-a
ez se lako koristi za
editiranje www stranica. U Styles i Headings menijima nalaze
se sve potrebne opcije. Vazne stvari: Slike nece biti
prikazane pri ucitavanju html filea. Treba kliknuti na
pravokutnik sa slikom., zatim u Images izabrati opciju Read.
Nakon toga treba prestati paniciti (sve boje na ekranu ce
podivljati) i izabrati images/Show true, te images/Show
Fixed, tim redom (u ocekivanju slijedece verzije
Andrew-a...).
Postavljanje linkova: Selektirajte dio teksta. Izaberite
HTML/Make region hyperlink. Postavite URL. To je sve.
Savjeti
1.
Nikad ne postavljajte hrpu golemih slika uz vrlo malo
teksta izmedju njih. Takve stranice se sporo ucitavaju,
opterecuju server i neukusno izgledaju.
2.
Previse horizontalnih linija vise steti nego koristi.
3.
Ne pretjerujte s velicinom pojedinacne stranice.
Prevelike i premale stranice mucne su za citanje.
4.
Pogledajte kako to rade drugi. Ovo
je dobro mjesto za pocetak.Ili mozda
ovo.
5.
Alati za pretrazivanje:
o
Internet
sleuth
o
Lycos
o
Webcrawler
o
Yahoo
/Web%20stranice/Crackin'%20Download_files/nalovna_05.gif){kind=small}
